Prekomjerna konzumacija šećera može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Iako šećer u malim količinama može biti dio uravnotežene prehrane, višak šećera može pridonijeti razvoju brojnih zdravstvenih problema.
Prvi i najpoznatiji među njima je dijabetes tipa 2. Ova bolest se razvija kada tijelo postane otporno na inzulin, hormon koji regulira nivo šećera u krvi. Otpornost na inzulin može biti posljedica konzumiranja velikih količina šećera tijekom dugog vremenskog perioda.
Prekomjerna konzumacija šećera također može dovesti do pretilosti. Visok unos kalorija iz šećera, posebno iz slatkih pića, može dovesti do povećanja tjelesne težine. Pretilost je povezana s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, visoki krvni pritisak, neke vrste raka i dijabetes tipa 2.
Što se tiče bolesti srca studije pokazuju da visoki unos šećera, posebno dodanog šećera, može doprinijeti prekomjernoj težini, povećanju lošeg (LDL) kolesterola i visokom krvnom pritisku, sve to su faktori rizika za bolesti srca.
Još jedna bolest povezana s prekomjernom konzumacijom šećera je karijes. Šećer pruža hranu bakterijama u ustima, koje zatim proizvode kiseline koje mogu oštetiti zubnu caklinu i dovesti do nastanka karijesa.
Jedan takav problem je nealkoholna masna bolest jetre (NASH). Ovo je stanje u kojem se masnoća nakuplja u jetri, uzrokujući upalu i oštećenje. Istraživanja pokazuju da konzumacija velikih količina fruktoze, vrste šećera koji se često koristi u slatkim napicima i prerađenoj hrani, može povećati rizik od razvijanja ovog stanja.
Pored ovih problema, prekomjerna konzumacija šećera također može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Postoje dokazi koji sugeriraju da visoki unos šećera može biti povezan s većim rizikom od depresije, tjeskobe i drugih mentalnih zdravstvenih problema.
Visoki unos šećera također može utjecati na zdravlje kože. Šećer može oštetiti kolagen i elastin, proteine koji koži daju čvrstoću i elastičnost, što može dovesti do preranog starenja kože.
Istraživanja su pokazala da prekomjerna konzumacija šećera može imati utjecaj na različite aspekte zdravlja, uključujući respiratorne probleme poput astme. Iako veza između šećera i astme nije potpuno jasna, postoje neki mogući načini na koje konzumacija šećera može uticati na ovu bolest.
Jedan od mogućih mehanizama je putem pretilosti. Poznato je da prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do pretilosti, a pretilost je faktor rizika za razvoj astme. Pretilost može utjecati na rad pluća i disajnih puteva, a također može uzrokovati upalu u tijelu koja može pogoršati simptome astme.
Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da konzumacija određenih vrsta šećera, poput fruktoze, može uticati na upalne procese u tijelu, što bi moglo igrati ulogu u bolestima poput astme. Istraživanja na ovom području su još uvijek u ranoj fazi i potrebno je dalje istraživanje.
Također, visoki unos šećera može uticati na imunološki sustav, koji igra ključnu ulogu u astmi. Neke studije sugeriraju da prehrana bogata šećerom može oslabiti imunološki sustav, što bi moglo utjecati na sposobnost tijela da se nosi s astmom.
ŠEĆER I RAK
Dugo je već poznato da se ćelije raka brzo razvijaju i to zbog toga što svoj metabolizam hrane glukozom koju fermentiraju i pretvaraju u mliječnu kiselinu. U kontrastu s tim, zdrave ćelije provode ćelijsko disanje – složen niz metaboličkih reakcija i procesa koji se odvijaju unutar ćelija, gdje se glukoza razgrađuje na ugljični dioksid i vodu. Ova temeljna razlika između raka i zdravih ćelija otvara pitanje: Da li konzumiranje šećera direktno doprinosi razvoju raka?
Istraživači su dugo razmatrali ovu moguću povezanost, a nedavna studija koju su proveli naučnici u Nature Communications pružila je neke od najjasnijih dokaza do sada. Nakon gotovo decenije istraživanja, znanstvenici su otkrili da ćelije raka, poput ćelija kvasca, pokazuju izraženu sklonost fermentaciji.
Ovaj fenomen, poznat kao “Warburgov efekt”, prvi put je otkrio njemački biokemičar Otto Warburg prije više od 70 godina. Naime, on je otkrio da fermentacija šećera u mliječnu kiselinu proizvodi otprilike 15 posto manje energije nego ćelijsko disanje. Međutim, čini se da uprkos ovoj nižoj energetskoj efikasnosti, ćelije raka i dalje preferiraju ovaj put metabolizma.
Zašto bi stanice raka preferirale manje efikasan način dobivanja energije? Odgovor leži u brzini. Iako fermentacija proizvodi manje energije po molekuli glukoze, ona se odvija mnogo brže od ćelijskog disanja. To omogućava ćelijama raka da se brzo dijele i šire, slično kao što se ćelije kvasca ubrzano razvijaju tokom procesa fermentacije.
Naučnici su se bavili proučavanjem ove fenomenalne veze i otkrili nešto još značajnije. Kada se šećer razgrađuje u ćelijama, aktivira se protein poznat kao RAS. RAS je proto-onkogen, gen koji kodira proteine koji pomažu u razvoju ćelija i njihovoj diferencijaciji. Mutacije ovog proteina mogu dovesti do pretvaranja normalnih ćelija u kancerogene.
Otkriće ove veze otvara novu perspektivu u pristupu tretmanu raka. Smanjenjem unosa šećera, možda bi se mogao usporiti razvoj raka, smanjujući potencijal za aktivaciju RAS proteina.
Međutim, iako su ova otkrića obećavajuća, potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se precizno utvrdila veza između konzumiranja šećera i raka. U međuvremenu, generalno je prihvaćeno da uravnotežena prehrana sa smanjenim unosom šećera može doprinijeti očuvanju našeg općeg zdravlja.
Stoga, nije iznenađujuće da su mnoge preporuke za zdravu prehranu sada usmjerene na smanjenje unosa šećera. U zaključku, prekomjerna konzumacija šećera može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje.
Važno je biti svjestan koliko šećera unosimo i pokušati ograničiti konzumaciju dodanog šećera. Umjesto toga, trebamo se usredotočiti na uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i proteinima. Također, važno je voditi aktivan način života i redovno vježbati kako bismo održali zdravlje i smanjili rizik od različitih bolesti.
U konačnici, svjesnost o količini šećera koju unosimo u organizam i promjena prehrambenih navika može imati pozitivan uticaj na naše zdravlje. Odluke koje donosimo o prehrani i načinu života mogu imati dugoročne posljedice na naše tijelo. Stoga je važno biti informisan i usvojiti zdrave prehrambene navike kako bismo održali optimalno zdravlje i smanjili rizik od različitih bolesti i zdravstvenih problema.
