Prijavite se na naš newsletter kako biste dobili ažurirane informacije, vijesti, uvid ili promocije.
Asset 3

Smrt u Kutiji i Tajne Kraljeva: Kako Pušenje i Alkohol Katastrofalno Utiču na Tvoje Zdravlje!

Pušenje i konzumacija alkohola često se percipiraju kao uobičajeni dio životnog stila, ali njihov negativni utjecaj na fizičko zdravlje je dalekosežan i potencijalno opasan. Ova dva faktora su među vodećim uzrocima preventivnih smrtnih slučajeva širom svijeta, pridonoseći razvoju različitih bolesti, uključujući rak, bolesti srca, jetre i pluća.

Cigarete sadrže više od 7000 kemikalija, od kojih su mnoge dokazano kancerogene. Pušenje je izravno povezano s brojnim oblicima raka, a osim toga, oslabljuje opšti imunitet, povećava rizik od infekcija i pogoršava tjelesnu izdržljivost.

S druge strane, iako se umjerena konzumacija alkohola u nekim slučajevima može smatrati prihvatljivom, pretjerana i dugotrajna upotreba alkohola iznimno je štetna. To može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti jetre, kardiovaskularne bolesti, neurološke komplikacije i psihološke probleme.

U ovom članku cilj je detaljno razmotriti uticaj pušenja i konzumacije alkohola na fizičko zdravlje, kako bismo bolje razumjeli rizike i kako bi se podigla svijest o važnosti odabira zdravijih životnih navika.

CIGARETE

Bilo da se konzumira kroz pušenje ili žvakanje, duhan je štetan za vaše zdravlje. Duhanski proizvodi sadrže opasne supstance, uključujući aceton i katran, nikotin i ugljični monoksid. Supstance koje se udahnu mogu uticati na pluća i druge organe unutar vašeg tijela. 

Pušenje može oštetiti organe u tijelu, te može povećati upale u cijelom tijelu i negativno uticati na vaš imunološki sistem. To vas može učiniti podložnijim infekcijama.

Pušenje je jedan od ekoloških faktora rizika za stanja poput reumatoidnog artritisa, iako istraživači još uvijek ne razumiju mehanizam iza veze za dva faktora. 

Također postoji dobro istražena veza između pušenja i mnogih vrsta raka. Pušenje povećava rizik od nastanka raka skoro bilo gdje u tijelu. Rakovi koje možete dobiti pušenjem su: akutna mijeloična leukemija, rak debelog crijeva, rak mjehura, rak jednjaka, rak bubrega i mokraćnih puteva, rak grlića maternice, rak jetre, rak dušnika, orofaringealni rak (može uključivati dijelove grla, jezika, krajnika i mekog nepca), rak želudca, rak gušterače, rak traheje, bronhija i pluća.

Ako se odlučite za prestanak pušenja, šanse za razvoj većine ovih vrsta raka smanjit će se u periodu od približno 10 do 20 godina, što ovisi o vrsti raka. Ipak, vaš rizik će i dalje ostati veći u poređenju s osobama koje nikada nisu pušile.

Centralni nervni sistem

Jedan od sastojaka duhana je droga koja mijenja raspoloženje – nikotin. Nikotin stvara snažnu ovisnost. To je neki od razloga zašto je ljudima toliko teško prestati konzumirati cigarete.

Nikotin dolazi u vaš mozak u nekoliko sekundi i može vam privremeno dati energiju. Ali kako efekat nestaje, moguće je da ćete se osjećati umorno i žudjeti za više. Prestanak pušenja na fizičkom nivou može umanjiti kognitivne sposobnosti i izazvati negativne emocionalne reakcije. To može uključivati: anksioznost, razdražljivost i depresiju.

Prestanak pušenja može također prouzrokovati probleme sa snom i glavobolje.

UTICAJ NA RESPIRATORNI SISTEM I SRCE

Utjecaj cigareta na respiratorni sistem i kardiovaskularne bolesti:

Cigarete imaju ozbiljan negativan utIcaj na respiratorni sistem, a posebno na pluća. Pušenje oštećuje plućno tkivo i uzrokuje brojne zdravstvene probleme.

Prvo, pušenje povećava rizik od razvoja Hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). KOPB je ozbiljno stanje koje uključuje hronični bronhitis i emfizem. Duhanski dim iritira dišne puteve, uzrokuje upalu i sužava disajne puteve, što otežava disanje i smanjuje protok zraka u plućima.

Drugo, pušenje povećava rizik od razvoja raka pluća. Karcinogeni sadržani u duhanskom dimu oštećuju ćelije pluća, što može dovesti do nastanka zloćudnih tumora. Rak pluća je ozbiljna bolest s visokom stopom smrtnosti.

Osim toga, pušenje može pogoršati astmu i povećati učestalost i težinu astmatičnih napada. Duhanski dim nadražuje dišne puteve, dovodi do upale i suženja, što otežava kontrolu simptoma astme.

Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, pušenje predstavlja značajan faktor rizika. Nikotin i druge štetne supstance u cigaretama utiču na srce i krvne žile, povećavajući rizik od srčanih udara, moždanog udara, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Pušenje oštećuje unutrašnju ovojnicu krvnih žila, što dovodi do nakupljanja masnih naslaga i sužavanja arterija. To ograničava protok krvi i smanjuje dotok kisika i hranjivih tvari u srce i druge organe. S vremenom, ovo može dovesti do razvoja ateroskleroze, stanja u kojem se arterije značajno sužavaju i povećava rizik od srčanih udara i moždanog udara.

Važno je naglasiti da su štetni učinci pušenja na respiratorni sistem i kardiovaskularni sistem dobro dokumentirani i da prestanak pušenja ima izuzetno pozitivan uticaj na poboljšanje zdravlja.

zumaciji alkohola, uzimajući u obzir vlastitu dobrobit i zdravlje.

Alkohol je supstanca koja se često konzumira u društvu, ali njegov dugotrajni i prekomjerni unos može imati ozbiljne štetne posljedice po fizičko zdravlje. Evo nekoliko važnih aspekata u kojima alkohol može negativno utIcati na naše tijelo.

Jetra je organ koji je najviše pogođen prekomjernim konzumiranjem alkohola. Redovno konzumiranje velike količine alkohola može dovesti do razvoja masne jetre, alkoholnog hepatitisa i ciroze jetre. Ovi poremećaji mogu ozbiljno narušiti funkciju jetre, ometajući njenu sposobnost čišćenja tijela od toksina i metaboličkih otpadnih proizvoda.

Kardiovaskularni sistem također trpi negativne posljedice alkohola. Prekomjerno pijenje može dovesti do povišenog krvnog pritiska, što je čest faktor rizika za srčane bolesti i moždani udar. Alkohol također može oštetiti srčani mišić, uzrokujući srčane aritmije i slabljenje srčane funkcije.

Alkohol negativno utiče i na probavni sistem. Povećava rizik od upale želuca i pankreatitisa, što može uzrokovati ozbiljne probleme s probavom i absorpcijom hranjivih tvari. Nadalje, alkohol iritira sluznicu crijeva i može dovesti do upale debelog crijeva i razvoja kolitisa.

Kosti su također pogođene prekomjernim konzumiranjem alkohola. Alkohol inhibira apsorpciju kalcija u tijelu, što može dovesti do slabljenja kostiju i povećanog rizika od osteoporoze. To može rezultirati lomovima kostiju i smanjenom pokretljivošću.

Osim toga, alkohol ima dehidrirajući učinak na tijelo. Pijenje alkohola može dovesti do gubitka tekućine i elektrolita, što može uzrokovati dehidraciju, glavobolje, umor i poremećaje ravnoteže tijela.

Alkohol na loš način utiče i na mentalno zdravlje. Pretjerana konzumacija alkohola može izazvati depresiju, anksioznost i probleme sa spavanjem. Također može pogoršati postojeće mentalne poremećaje poput depresije i bipolarnog poremećaja te uticati na kognitivne funkcije i emocionalno stanje. 

Važno je imati na umu da umjerena konzumacija alkohola, u skladu s preporukama stručnjaka, može biti prihvatljiva za većinu ljudi. Međutim, prekomjerno pijenje i hronična zloupotreba alkohola mogu imati ozbiljne negativne posljedice na fizičko zdravlje. Važno je biti svjestan tih rizika i donijeti informisane odluke o konzumaciji alkohola, uzimajući u obzir vlastitu dobrobit i zdravlje.

Facebook
Twitter
Email
Print

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Related article

Prijavite se