Daltonizam može sakriti rani znak raka bešike, upozoravaju naučnici sa Stanforda

Daltonizam može sakriti rani znak raka bešike, upozoravaju naučnici sa Stanforda

Videti krv u urinu često je prvi znak da nešto nije u redu. Za mnoge ljude upravo taj simptom bude razlog da potraže lekarsku pomoć, što može dovesti do ranog otkrivanja raka bešike. Međutim, za osobe koje imaju kolor slepilo, prepoznavanje ovog upozoravajućeg znaka može biti znatno teže.

Istraživači sa Stanford Medicine i drugih medicinskih institucija otkrili su da to može imati ozbiljne posledice. Analiza zdravstvenih podataka pokazala je da osobe koje imaju rak bešike i poremećaj percepcije boja imaju čak 52% veći rizik od smrtnosti tokom 20 godina u poređenju sa pacijentima koji imaju normalan vid.


Zašto kolor slepilo može biti problem

Kolor slepilo (deficit percepcije boja) najčešće utiče na sposobnost razlikovanja crvenih i zelenih nijansi. Zbog toga krv u urinu može izgledati manje uočljivo ili čak potpuno neprimetno.

To znači da osoba možda neće shvatiti da postoji problem i odložiti odlazak kod lekara, što može dovesti do kasnije dijagnoze bolesti.

Kako ističe dr Ehsan Rahimy, jedan od autora studije:

„Nadamo se da će ova studija podići svest, kako kod pacijenata koji imaju kolor slepilo, tako i kod lekara koji ih leče.“


Koliko je kolor slepilo zapravo često

Kolor slepilo je mnogo češće nego što se misli:

  • oko 1 od 12 muškaraca
  • oko 1 od 200 žena

U svakodnevnom životu to može izazvati probleme poput:

  • teškog razlikovanja boja semafora
  • pogrešnog procenjivanja boje hrane
  • problema sa odabirom garderobe

Ali nova istraživanja pokazuju da može uticati i na zdravstvenu dijagnostiku.


Rak bešike i njegov najčešći simptom

Rak bešike se javlja mnogo češće kod muškaraca nego kod žena – čak četiri puta češće.

Najčešći prvi znak bolesti je:

  • krv u urinu (hematurija)

Čak 80–90% pacijenata sa rakom bešike prvo primeti upravo ovaj simptom.

Ako osoba sa kolor slepilom ne može lako da primeti promenu boje urina, postoji veća verovatnoća da će se bolest otkriti u kasnijoj fazi, kada je lečenje teže.


Kako je sprovedeno istraživanje

Naučnici su koristili ogromnu bazu medicinskih podataka TriNetX, koja sadrži:

  • oko 275 miliona zdravstvenih kartona širom sveta.

U američkim podacima identifikovali su:

  • 135 pacijenata sa rakom bešike i kolor slepilom
  • 187 pacijenata sa rakom debelog creva i kolor slepilom

Zatim su uporedili njihove rezultate sa pacijentima koji imaju iste bolesti, ali normalan vid.

Rezultat: kod raka bešike zabeležen je značajno veći rizik od smrtnosti kod osoba sa poremećajem percepcije boja.


Zašto rak debelog creva nije pokazao isti rezultat

Istraživači su očekivali sličan rezultat i kod raka debelog creva, ali razlika u smrtnosti nije bila značajna.

Razlog može biti to što ovaj tip raka često ima više ranih simptoma, kao što su:

  • bol u stomaku
  • promene u radu creva
  • gubitak telesne težine

Takođe, za rak debelog creva postoji rutinski skrining (kolonoskopija) koji pomaže ranom otkrivanju.

Kod raka bešike takav skrining nije standardan, pa se više oslanja na prepoznavanje simptoma.


Rizik može biti čak i veći

Istraživači upozoravaju da bi stvarni rizik mogao biti još veći nego što studija pokazuje.

Razlog je to što:

  • mnogi ljudi nikada nisu zvanično dijagnostikovani kao osobe sa kolor slepilom
  • u medicinskim bazama se zato vode kao osobe sa normalnim vidom.

Šta osobe sa kolor slepilom mogu da urade

Lekari preporučuju nekoliko jednostavnih koraka:

  • redovne kontrole i analize urina
  • obraćanje pažnje na bilo kakve promene u mokrenju
  • po potrebi zamoliti partnera ili člana porodice da pomogne u proveri boje urina
  • redovne godišnje zdravstvene preglede

Zašto je ova studija važna

Ovo istraživanje otvara novu temu u medicini – kako percepcija boja može uticati na rano otkrivanje bolesti.

Lekari sada razmatraju mogućnost da u rutinske upitnike uključe pitanje:

„Da li imate problem sa razlikovanjem boja?“

Ako ova studija podigne svest i pomogne ranijem otkrivanju raka, istraživači smatraju da je već ispunila svoju svrhu.

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *