Emocionalna empatija je sposobnost da se oseti ili razume emocionalno stanje drugih i predstavlja ključni regulator socijalnog ponašanja, uključujući kontrolu agresije i podsticanje prosocijalnih aktivnosti. Dosadašnja istraživanja o uticaju nasilnih video igara na empatiju su pokazala kontradiktorne rezultate. Dok neke studije sugerišu da nasilni sadržaji mogu smanjiti saosećanje i aktivnost u empatijskim neuralnim mrežama, druge ne pronalaze značajne efekte.
Ova studija imala je za cilj da ispita:
- Da li kratkotrajno i dugoročno izlaganje nasilnim video igrama utiče na emocionalnu empatiju.
- Kako lične osobine, posebno hladnokrvnost, modulišu neuralne i bihevioralne reakcije na empatiju.
Metodologija
Učesnici:
- Ukupno 46 zdravih mladih odraslih (16 muškaraca, 30 žena)
- Starost: 18–30 godina
- Kriterijumi su uključivali zdravlje, normalan IQ i odsustvo psihijatrijskih dijagnoza.
Dizajn studije:
- Dvosesijska randomizovana studija:
- Prva sesija: procena zdravstvenog i psihijatrijskog stanja, IQ, osobine ličnosti (hladnokrvnost, autistične osobine), nivo ljutnje, navike u igranju video igara.
- Druga sesija: učesnici su nasumično dodeljeni da igraju:
- Nasilna verzija GTA-V (pljačke, pucnjave, mučenje)
- Nenasilna verzija GTA-5 (trke, pilotaža aviona, padobranstvo)
- Trajanje igranja: 60 minuta
Zadatak emocionalne empatije:
- Adaptirani Multifaceted Empathy Test (MET) sa dve kondicije:
- Feeling (osećaj): učesnici ocenjuju koliko se saosećaju sa prikazanim osobama.
- Age (kontrola): učesnici ocenjuju starost prikazanih osoba.
- 36 slika: 18 pozitivnih, 18 negativnih emocija.
fMRI snimanje:
- 3T skener, analiza celog mozga, AFNI softver
- Regioni od interesa (ROI): levi inferiorni frontalni girus (IFG), superiorni temporalni korteks, TPJ, bilateralna anteriorna insula, amigdala

Analize:
- Repeated measures ANOVA (grupa × zadatak × valencija)
- Korelacije sa hladnokrvnošću i dugoročnim izlaganjem nasilnim igrama
- Bayes analize za potvrdu nul-hipoteze
- Whole-brain analize sa kovarijatama
Rezultati
Bihevioralni rezultati
- Ocene empatije (feeling ratings) nisu se razlikovale između grupa (nasilna vs. nenasilna) niti po valenci slike.
- Bayes analiza podržava nul-hipotezu, što sugeriše da izlaganje nasilnim igrama nije uticalo na neposrednu emocionalnu empatiju.
ROI fMRI
- Aktivacija zadatka (feeling > age) primećena je u: amigdali, levom IFG, superiornom temporalnom korteksu, što je u skladu sa prethodnim studijama.
- Nema efekta grupe po izloženosti nasilnim igrama.
- Nema korelacija između BOLD signala i kumulativnog izlaganja nasilnim igrama.
- Bayes analiza snažno podržava nul-hipotezu u svim ROI.
Whole-brain analize
- Nema razlika u aktivaciji empatije između grupa za negativne ili pozitivne slike.
- Efekti ličnih osobina (hladnokrvnost) za pozitivne slike:
- Levi somatosenzorni korteks i desni motorni korteks
- Nenasilna grupa: veća hladnokrvnost → veća aktivacija
- Nasilna grupa: veća hladnokrvnost → smanjena aktivacija u desnom motor cortexu
Korelacije sa ličnim osobinama
- Hladnokrvnost je blago povezana sa ocenama empatije u nenasilnoj grupi za pozitivne slike, ali ne u nasilnoj grupi ili za negativne slike.
Tabela 1: Pregled ključnih rezultata
| Parametar | Nasilna grupa | Nenasilna grupa | Efekat ličnih osobina |
|---|---|---|---|
| Feeling ocene (bihevior) | Nema razlike | Nema razlike | Blaga pozitivna korelacija sa hladnokrvnošću (pozitivne slike) |
| ROI fMRI (IFG, amigdala, STC) | Aktivacija prisutna | Aktivacija prisutna | Nema značajnog uticaja |
| Whole-brain analiza | Nema razlika po grupi | Nema razlika po grupi | Hladnokrvnost ↑ → veća aktivacija u nenasilnoj grupi; Hladnokrvnost ↑ → manja aktivacija u nasilnoj grupi |
| Kumulativno izlaganje nasilnim igrama | Nema značajnog efekta | N/A | Nema korelacije |
Diskusija
- Nema direktnog uticaja nasilnih igara na emocionalnu empatiju:
- Ni kratkotrajno ni dugoročno izlaganje nasilnim video igrama nije promenilo ocene empatije niti aktivaciju empatijskih neuralnih mreža.
- Lične osobine igraju ulogu:
- Hladnokrvnost moduliše neuralne reakcije na pozitivne emotivne stimulanse, posebno u somatosenzornim i motor cortex regijama.
- Ovo može objasniti različite i kontradiktorne nalaze u prethodnim istraživanjima o nasilnim igrama.
- Šire implikacije:
- Buduća istraživanja trebaju uzeti u obzir širi spektar socijalnih funkcija, uključujući percepciju emocija i prosocijalno ponašanje, ne samo agresiju.
- Indirektne metode merenja mogu biti pouzdanije od samoprocene zbog uticaja očekivanja učesnika.

